Nenad Kreizer, 04.05.2022.

https://www.dw.com/bs/vu%C4%8Di%C4%87-i-kurti-u-berlinu-simbolika-u-sjeni-ukrajine/a-61680005

Aleksandar Vučić i Albin Kurti dolaze u posjet Olafu Scholzu. Od ovih susreta nitko ne očekuje senzaciju ali Berlin šalje jasan signal: zapadni Balkan nam je i dalje važan i to ne usprkos nego upravo zbog Ukrajine.

Očito se čekalo da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić bude potvrđen na svom položaju. Nakon toga je relativno kratkoročno, krajem prošlog tjedna, potvrđeno da novi/stari čelnik Srbije dolazi u nastupni posjet novom njemačkom kancelaru. No okolnosti u kojima se posjet događa ne dopuštaju svrstavanje ovog posjeta na razinu rutinskog bilateralnog rituala. I to iz nekoliko razloga.

 

Novo lice u kancelarskom uredu

Nakon višegodišnje vladavine kancelarke Angele Merkel s kojom Vučić dijeli ne samo pripadnost zajedničkoj frakciji europskih narodnjaka nego i osobno povjerenje stečeno bezbrojnim susretima kako bilateralnim tako i u sklopu brojnih samita, sada se u Berlinu po prvi put susreću dva političara koje ne dijele samo ideološke pozadine nego i politički stil.

Socijaldemokrat Scholz možda po svom trezvenom nastupu i analitičkom pristupu problematici nalikuje svojoj prethodnici i bivšoj šefici Angeli Merkel ali to treba više povezivati sa zajedničkim sjevernonjemačkim mentalitetom nego s političkim uvjerenjima. Tomu treba pridodati i činjenicu da se od dolaska nove socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade uporno govori o tomu kako će nakon odlaska Angele Merkel „zapuhati neki novi vjetar“ u odnosu prema vlastima u Beogradu.

Aleksandar Vučić se, kao i prije, smatra jednom od ključnih figura kada je u pitanju sigurnost i stabilizacija na zapadnom Balkanu

No do sada se baš ne bi moglo reći da je do neke osjetne promjene došlo. Dapače, Aleksandar Vučić se, kao i prije, smatra jednom od ključnih figura kada je u pitanju sigurnost i stabilizacija na zapadnom Balkanu. I to mu je, između ostalog, do znanja dala i nova njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock kada je prije nekoliko tjedana u sklopu svoje balkanske turneje posjetila i Beograd.

Logični balkanski paket?

No činjenica da sat vremena prije sastanka s Vučićem Scholz dočekuje kosovskog premijera Albina Kurtija, posjet srbijanskog predsjednika Berlinu dodatno stavlja izvan klasičnih bilateralnih razgovora o daljnjem razvoju gospodarskih i političkih odnosa. Berlinu je očito stalo da kao rodonačelnici ideje Berlinskog procesa približavanja zemalja zapadnog Balkana Zapadu i Europskoj uniji udare i u možda najtvrđi orah balkanskog sigurnosnog kompleksa: odnose Beograda i Prištine i pokretanje pregovora s mrtve točke. Pregovora koji, kako za DW kaže jedan dobro obaviješten izvor u Bruxellesu, „nisu bili u gorem stanju od potpisivanja Briselskog sporazuma“. Da podsjetimo, Briselski sporazum je potpisan prije gotovo 10 godina, 2013.

Na prvi pogled je neuobičajeno da se u službenoj najavi ova dva bilateralna susreta spominju u istom dahu. To pokazuje da nije nikakva slučajnost da se oni održavaju u tako kratkom vremenskom razmaku. Dodatno, susrete bi trebao „zaokružiti“ sastanak srbijanskog i kosovskog čelnika sa specijalnim izaslanikom EU-a za pregovore Beograda i Kosova Miroslavom Lajčakom.

Naš izvor u Bruxellesu doduše smatra da bi graničilo s čudom kada bi nakon ovih susreta osim nekih općih izjava kako se zaključilo da se „dijalog mora održati“ došlo do nekih značajnijih pomaka u pregovorima. „Ova politička kombinacija prije svega služi Berlinu da podcrta svoju okrenutost prema zapadnom Balkanu u rješenju svojih problema“, kaže izvor u Bruxellesu.

Slično se u razgovoru za Radio-televiziju Kosova izjasnio i politički analitičar Janusz Bugajski za kojeg su pregovori „ritual koji se može bez rezultata odugovlačiti u nedogled“.

U sjeni Ukrajine

No nesporno je kako iznad cijelog diplomatskog procesa Berlina od 24. veljače leži sjena ruske agresije u Ukrajini. Zamjenik glasnogovornika njemačke vlade Wolfgang Büchner rekao kratko na redovnoj vladinoj konferenciji za tisak prošlog petka kako će razgovor s Vučićem i Kurtijem poslužiti „usklađivanju daljnjih reakcija na rusku agresiju na Ukrajinu“.

To u razgovoru za DW potvrđuje i novi izvjestitelj Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga za zapadni Balkan, socijaldemokrat Adis Ahmetović. „Posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija šalje ispravnu poruku u pozadini rata u Ukrajini“, kaže Ahmetović. I on ponavlja mantru, toliko često ponavljanu od početka ruske agresije, kako upravo sada europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana dobiva na važnosti.

Sat vremena prije sastanka s Vučićem Scholz dočekuje kosovskog premijera Albina Kurtija

Pitanje energije spaja?

No Vučiću jedan aspekt trenutno leži još više na srcu od deklarativnog svrstavanja na stranu EU-a. U sjeni prijetećeg embarga na uvoz ruske nafte Beogradu je i dalje vrlo važno da se iz tog embarga izuzme transport ruske nafte naftovodom Janaf prema rafineriji u Pančevu.

Pitanje energije Vučić je ponovio i dan prije odlaska u Njemačku kada je u grčkom Aleksandrupolisu prisustvovao početku gradnje novog terminala za ukapljeni plin (LNG). On je govorio o „teškoj zimi“ koja dolazi i o tome kako su Nijemci „ozbiljan narod“ koji se već sad priprema na tu zimu.

Očito će pitanje o tome kako sljedeće zime stanove održavati toplima biti presudno pri postavljanju budućih političkih smjernica. Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit je na pitanje DW-a o tomu koji je glavni cilj današnje intenzivne diplomatske aktivnosti u Berlinu u igru uveo pitanje jedinstva Europe i to ne samo onog dijela koji je već u EU.

„Dio dinamike koju sada zbog ruskog napada na Ukrajinu doživljavamo je i taj da kažemo: Europa mora biti složnija. Sada moramo obaviti nekoliko zadaća. A jedna od njih je i i integracija zapadnog Balkana u europske saveze. To bi sada, počevši s ovom srijedom, i trebalo uzeti maha i dobiti na dinamici“.